Od ojačince do Velike noči

Stare navade gredo u pozabo
Za ojčincu smo bli vajeni nosit požegnavat ojku.
Kajšan dan priet je paršu mož dos Laškega an usaka družina je ukupila ta od njega an snopič ojke.
Antada tu nedieju se je šluo du Špietar na Veliku Mašu an kar gospuod je meu požegnat ojku se je uzdignuli snopič.
Je biu an dan veseu: sviet oku se je biu že zbudu, diela zu ble že naprej an se je bližala Velika nuoč..
Kajšan mož je deu an varsič ojke gor na klabuk al pa tu majhano gajufo od jope.

Kar se je paršluo damu, se je obieslu ojku go za an cvek, tu hišu.
Ojku žegnanu, čez lietu, se je nucalu kar je bluo kiek hudega ta par hiš: če je biu na smart kajšan te star, gu kambri je bla nimar uoda žegnêna an ojka.

Kar je punu garmielu an luht je trucu tuču, se je dielu gona paleto malo uogja, kajšnu peru ojke an nu zarnu vieruha, ki je biu pustu gošpuod kar je požegnavu hišu.
Se je dielu paleto če na prag, od zuna. An usì su se trošta1 de tel àžegan kadiž poderé magle an prežené tuču.

Po Ojčinc je paršu tiedan od Velike Noč. Tist tiedan se je hodilu punu molìt tu cierku. Usi su se spovedal an su hodil gaspuodi od zuna. Ti stari pravijo de cierku se je napunla judi na velik petak; usi su se zbral zaa po#lušat te narbuj dugu pridgu od celega lieta.
Tu četartak zuonuovi od cele doline su zamučal an se niesu oglasil do sabote vičer. An kar, tu sabotu, su začel nazaj zuonit usi kupe, tekrat usi judje su zmočil gobac za oprat use griehe in Buog nan jih je odpustu.

Na Velik petak an na Veliku sabotu su otroc zuonil jutrincu, pudan an vičerincu. Su hodil po vasi z laskotcan an z barlieuko antada su rapotal na uso muoč.
Su ble stare barlieuke, ki se jih ušafa šele ta par hišah. Imaju an stuo al dvie stuo liet. Su velike, mikane, kajšne imajo an štier al pet kol an batiču.

Laskotac je takuo naret:
sta dva hloda denjena go na nu daščicu an počaries je diet an pánt hlodu, ki darži an babič, ki tuče z nin krajan an stin druzin.
Čez lietu su bli skranjeni go na solarie.

Žene su hitru čedle uso hišo.
Su prale glaže, su odperiale use okna, su frigale čandierje an kotle.
Su pomietale duore an čičice su jin pomale.
An kar če po hišah su miel ognjišče, puobči su ulačil njih kietne go po kamanah od Nediže za jíh očedit od kadiža.

Te stare žene su pomale napravit gubančanje.
Su ga napravle že tri, #tier dni priet ku testuo, de se zbuojša.
Su stuk1e oriehe, liešinke. Su jih zmuškale tu martale. Su parcvarle pinjuolne z mastjo an su zmočile z žganjen to suhe grozdje, de se umeči. Antada su parluožle cuker, su lepuo zmešale an na zadnju su use poklile.

Tu četartak po vičeri žené su napravle testuo.
Su diele moku če na dasko, su nardile nu veliku jamu na sred moke an su začele ubivat notre jajce.
Su ubile še dvanajst jajc an potle su nasule cuker, su osolile, su ve1ile notre mast astajenu an oje, na zadnju pa še mlieku s feco.
Antada počasu, počasu so začele use tuole mešat an je paršluo uon na mizo testuo.
So 1epuo udielale testuo anta su ga pokrile.
Celo nuoč je ustajalu.
Drug dan su ga nazaj udielale an su napravle fujače, gubance, golobice an manihe.

Za fujaču so diele samuo testuo. S škari su ju poščipale okuole an okuole, na koncu ta na sretu su nardile an križ.

Za gubancu su tepuo arstegnile testuo, su poluožle gor gubančanje an na zadnjú su ju zavile.

Za gólobicu su diele go na testuo nu ice an su ga pokrile znin krajan an s tin druzin s peruotami.
Su pustile an bop repa, ki su ga poščipa1e s škari.
Za glavico su diele če pod testuo an oreh.
Golobica je bla nareta ku deb’ legla.
Tu uste su ji diele nu peru ojke, za oči dvie sarne ardečona al pa dvia sarne brienja.

Menih je biu opleden na kitu an je meu ice za gobac.
Use tuole se je spekluo tu forneh na darva.
Skor use družine su miele foran. Pa kajšni su bli podarti, al su tekli al pa su bli zažgani.

Takuo je ratalu de su lepuo pekli samuo dan al pa dva forna tu cieli vasi. An atu seje nosilu peč gubance.

Se je muorlu zakurit foran že dan priet, de se je lepuo vesušiu an de se je očedla an zagriela napa.
Anta kar se je mielu peč, se je zakurilu oginj ta na sred forna. Kar je začelu lepuo goriet se je arzgani1u oginj s krajan zak fora se muore zagriet priet ta par kraj.
Ku se je zakurilu, foran je vas počarneu. Antada žene su začele kurit na muoč.
Su kladle notar snopiče od viničjah al pa stare rakle od graha an stare pale od vinjike.
Oginj nie meu runat kadiža an je muoru runat veliku gicu.
Usak an ti kaj su arzganile oginj za lepuo ugriet vas foran.
Potadà, kãr su mie1diet peč, su hitru uzele uon uogje. Antada gaspodinja, ki je poznala foran, je muorla reč če je biu glih zagriet. Su nimar zagriele foran rajš viàč ku manj. Če je biu previč gorak, su uzele uadlu. Uadla je bla, na palca, ki gu koncu je miela zavitu nu culu.
Su potočale uadlu tu uodo an su šle z uadlo tu foran za očedit pepeu an za arzmrazit foran.
Taspriet su pustile nu malu uogja za še pargriet če je bla potrieba.
Za zastopit če foran je biu glih gorak, gaspodinja je vargla not nu pest moke serkove (Ndr: rajš otrobe).
Če je zagoriela, je biu previč urieu. Ce je hitru porusiela je šluo pru.
Te stare žene su pa pravle, de se je muorlo diet notre roko an zmolit nuVemariju: če se ju je zmolilu bréz uzet uon roko, foran je biu glih pekoč.

Takuo, kar foran je biu gorak, su uzele lopar, ki je meu dug nasod an lopatu fletastu an obalastu.
Go nanj su diele nu malu moke serkove anta su luožle gor gubance al fujače an su š1e z loparjan čeu foran.
Su poluožle čeu foran an petnajst gubanc.

Kar gubance su začele rusiet se je začelu čut duh po usi vasi.

Tu sabotu popudan se je nesluo žegnavat.
Mama je uzela cajnu, je poluožla notar gubance, fujače, jajca kuhane, kruh.
Je diela blizu no pest otrobu an soli. Tuole je bluo za žvino.
An tu cajnu je diela an nu šibu lomberjovo. Čez lietu, se je nucalu tolu šibu za gonit kravu h juncu. S tolo šibo se ju je takni1u kar nie bugala po pot.

Pod nuoč su požegnal oginj du Špietre. Otroc su hodil taz vaseh po oginj an potle su ga nosil po usieh hišah.
Tu škatlah su miel koščiče od gob an blizu su diel uogje požegnanu.
Tu usaki hiš su pustil an uogu tu sporgetu.
Drug dan su ušafal nu ice za lon.

Na Veliku nuoč, go par cierkvi, otroc su pikal jajca.
Su diel ice čeh zidu antada šu šli nu malu stopenj deleč, an su mierli čeu ice za ga zajet.

Tek je zajeu ice ga je uduobu.
Če tu trikat se ga nie zajelu, se je zubilu ice.
Po maš se je pokulcionalu z fujačo an z jajcam žegnanim.
Potle otroc su zmarval use buzine oku an oku hiše za daržat deleč modrase.

Po kosile, mama je zriezala gubancu an usak je sniedu njega kos.

Drug dan usi su šli na objubo gu Landar.
Ada an Giovani
DOM 1999
Questo sito, realizzato e finanziato interamente dai soci, è completamente independente ed amatoriale.
Chiunque può collaborare e fornire testi e immagini a proprio nome e a patto di rispettare le regole che trovate alla pagina della policy
Dedichiamo il sito a tutti i valligiani vicini e lontani di Pulfero, San Pietro al Natisone, Savogna, Stregna, Grimacco, San Leonardo, Drenchia, Prepotto e di tutte le frazioni e i paesi.
© 2000 - 2023 Associazione Lintver
via Ponteacco, 35 - 33049 San Pietro al Natisone - Udine
tel. +39 0432 727185 - specogna [at] alice [dot] it